Škola
na tom području postoji od početka 19. stoljeća, ali zapisi
prve sačuvane spomenice škole bilježe vrijeme prije 1925.
godine. U njoj se doduše spominje Gustav Slavkovsky kao
poznati učitelj koji je službovao u Selnici do pred prevratno
doba. Prije njega službovao je Gjuro Spindler. Eventualnim
starijim učiteljima ne nalazi se spomena. Poslije prevrata
prvim hrvatskim učiteljem bio je ovdje Božo Vurzan. Isto
se tako u Spomenici škole spominje da je zgrada škole
u blizini crkve, da je u derutnom stanju, te da posjeduje
i povrtnjak i školski voćnjak u svrhu gospodarske obuke,
a da nedostaje lozinjak i cjepinjak. Uz pomoć dr. Ivana
Novaka – međimurskog preporoditelja, u Selnici je 1919.
godine osnovana Pučka čitaonica "Prosvjetno društvo
za Međimurje", kako bi unaprijedila prosvjetu, kulturu
i umjetnost. Zbog preskučenog prostora škole u Selnici
i pomanjkanja učitelja, od polovice do trećine obveznika
nije polazilo školu na što su iz godine u godinu bile
upozoravane školske vlasti. Tako je u školskoj godini
1930/1931. u prvi razred trebalo upisati 199 đaka, a upisano
je samo onih 96 koji su došli u školu prvih dana u rujnu.
Tek 1941. godine da bi se rasteretila škola, otvara se
škola u Bukovcu, a otvaraju je Mađari želeći ugoditi narodu
i mađarizirati ga. Prva škola smještena je u obiteljsku
kuću Dvanajšćak Ivana i Jurja. Tek 1969. godine, otvaranjem
nove školske zgrade u Selnici koju i danas polaze učenici
ovog kraja riješili su prostorni problem. Uz školu je
2002. godine sagrađena Školska športska dvorana. Danas
školu polazi 336 učenika u 12 razrednih odjeljenja, a
u sklopu škole je i područna škola Zebanec sa 4 razredna
odjela nižih razreda.
Škola je osim niz drugih priznanja koje su učenici i zaposlenici
stekli predanim radom, 2003. godine postala nositeljem
zelene zastave.
Nju dodjeljuje međunarodna zaklada za odgoj i obrazovanje,
za okoliš (FEE), a škola stječe naslov Eko-škole. Time
čitava zajednica prihvaća odgovornost za očuvanje okoliša,
te svojim djelatnim odnosom spram njega potiče kulturu
življenja u skladu s nedirnutom prirodom.
