SPOMEN POHOD MJESTIMA STRADANJA HRVATSKOG NARODA

SPOMEN POHOD MJESTIMA STRADANJA HRVATSKOG NARODA

U subotu rano ujutro započeo je spomen pohod na najveća stratišta hrvatskog naroda. Vodiči tijekom puta bili su g. Dragutin Šafarić iz Velenja i g. Josip Kolarić obojica rodom iz Belice. Prva točka puta bio je Gornji Macelj u zaselku Fruki, gdje smo upoznati s brojem žrtava nađenih u masovnim okolnim grobnicama –  njih oko 130. Nakon Macelja uslijedio je nastavak puta do Hude Jame odnosno rudnika Barbarin Rov, gdje je otkriveno i otkopano 2009.g.  jedno od mjesta najstrašnijih partizanskih zločina. Nizom pregrada u rudniku, njih 11,u koje su bili zazidavani  živi ljudi, dok su u okomitom šahtu  ljude vezane žicom usput ubijali bajunetima i bacali u provaliju u namjeri da se zločin nikad ne otkrije. Ali ipak se otkrilo. Tijela su pronalažena cijela, ali u dodiru sa zrakom počela su se raspadati.

Pred kapelicom Sveta Barbara ,zaštitnice rudara, koju je postavilo  društvo 1997.g., održana je  sveta misa, koju je između ostalih vodio i naš biskup Bogović.

Na putu prema Bleiburškom polju u Velenju smo se zaustavili i družili za ručkom više od sat vremena.

Na Bleiburškom polju dočekani smo od predsjednika (PBV) Počasnog Beliburškog Voda Ilije Abramovića i stjegonoše g. Jakova Vrdoljaka. Odgovarao je gosp. Ilija na pitanja naših mještana, a mnogima su suze potekle jer gop. Ilija je živi svjedok pokolja i samo razlog što je bio ranjen spasio mu je život. Nakon toga obišli smo i gradsko groblje u Loibachu, gdje stoji spomen obilježje svim pobijenima, a upoznati smo i s izgledom novog groblja na Bleiburškom polju, gdje će se premjestiti spomen ploča sa groblja,  tako da će cijelo „Spomen polje“ dobiti sasvim novi izgled.

Na povratku kući zadnja postoja spomen pohoda bilo je groblje u Dobravi kod Teznog, gdje su na površini 30 m2 pokopana tijela 1179 žrtava koja su bila ekshumirana kod radova na trasi mariborske autoceste obilaznice.  Članovi slovenskog društva „Društvo za ureditev zamočanih grobov“, u kojem sastavu je bio i g.Šafarić, znali su za taj protutenkovski kanal dug 2500m sa žrtvama čak do 40 tisuća, tako su kod vlasti ustrajali da se mora izvršiti sondaža, to je bilo u ožujku 1999.g. Što se dokazalo sa sondažom? Da je društvo imalo točne informacije i za tu lokaciju. Morali su zaustaviti građevinske radove, izvesti ekshumaciju na tom dijelu buduće autoceste dužine 80m, gdje je bilo čak 17 žrtava po  metru tog rova.

Put kojim smo prošli broji mnogo masovnih grobnica, slovenska država komisija pak je u istraživanjima došla do broja i potvrdila 600 masovnih grobnica i prekinula sa daljnjim radom. Bitna je činjenica, da je društvo već 1997.g. imalo zabilježeno oko 850 masovnih stratišta za Sloveniju, dok je državna komisija počela sa radom na terenu puno godina kasnije. Članovi društva su kroz desetljeća sakupili mjesta masovnih stratišta do sada već skoro tisuću, dok se očekuje konačna brojka čak do 1200 grobišta. Umirovljeni projektant g.Šafarić već 20 godina radi na izradi digitalnog katastra za stratišta-grobišta, ne samo za Sloveniju, već i za sva područja na osnovi sakupljenih podataka. Tako je uspio već srediti svoj katastar za oko 1600 stratišta, od Slavonije do Dubrovnika pa i  Bosne.

Upravo se pokušava naći mjesto pobijene djece njih oko 70-tak, koji su žrtve  odvedene jedne noći sa logora Teharja kraj Celja, nakon koje im se gubi svaki trag. Tvrdi se da su tu djecu u baraci ubili  plinom ?!

Hvala Slovencima i posebno našim Hrvatima koji tamo žive, na učinjenom, a sramota je da od naše vlade nitko nije prisustvovao ovoj niti kojoj prijašnjoj misi. Očito se domoljublje najviše eksponira pred izbore mahanjem zastavicama, a onda se vraćamo u stvarnost. Na toj misi u zaselku Huda Jama bilo je hodočasnika čak više od domaćih slovenskih.

Svi učesnici, unatoč potresenosti viđenim, izrazili su hvalu vodičima i zahvalili im se pljeskom. Još jedno druženje mještana najveći je dar , a općina i župa i dalje će planirati i organizirati ovakva događanja. U nastavku možete pogledati fotografije.