Širokopojasni Internet PRŠI – obavijest

E-UPISI u DJEČJEM VRTIĆU DJEČJA MAŠTA
08/05/2023
NATJEČAJ za upis djece rane i predškolske dobi u program predškolskog odgoja i obrazovanja za pedagošku godinu 2023./2024.
15/05/2023
E-UPISI u DJEČJEM VRTIĆU DJEČJA MAŠTA
08/05/2023
NATJEČAJ za upis djece rane i predškolske dobi u program predškolskog odgoja i obrazovanja za pedagošku godinu 2023./2024.
15/05/2023

Širokopojasni Internet PRŠI – obavijest

Grad Mursko Središće nositelj je projekta PRŠI – projekt razvoja širokopojasnog interneta koji obuhvaća područje od Grada Mursko Središće do općina: Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće, Strahoninec i Šenkovec. Investicija je vrijedna 60 milijuna kuna, dok Grad Mursko Središće i općine koje su dio projekta ne snose nikakve financijske obveze s obzirom na to da će se projekt financirati sredstvima EU i Hrvatskog Telekoma.

Kako su radovi u punom jeku i polako se privode kraju, dana 12.05.2023. godine u Murskom Središću održani je radni sastanak na kojem su bili prisutni predstavnici Hrvatskog telekoma, voditelj projekta Marijan Matvijev, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak sa suradnicima, predstavnici Općine Nedelišće, Općine Štrigova i Općine Gornji Mihaljevec te načelnici Općine Lopatinec, Anđelko Nagrajsalović i Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša.

Uvodno je Hrvatski telekom iznio ciljeve ovog EU projekta koji je definiran na način da se osigurava brža usluga za „bijele adrese“, a koje su definirane na način da nisu u obuhvatima komercijalnog interesa te imaju dostupne brzine manje od 30 mbps.  Iz tog proizlaze problemi centara pojedinih mjesta u obuhvatu projekta.

Naime, u centrima pojedinih mjesta gdje postoji telekomunikacijski čvor bakrene mreže u krugu od otprilike 800 m oko tog čvora već jesu dostupne brzine iznad 30 mbps te iz tog razloga adrese nisu mogle ući u PRŠI koji je subvencionirani od strane Europske unije.

Na sastanku su postavljena konkretna pitanja na koja je voditelj projekta Marijan Matvijev, predstavnik Hrvatskog telekoma d.d. dao odgovor:

 

  1. Dio centra mjesta Lopatinec nije u obuhvatu „bijelih adresa“, da li ti korisnici mogu već sad dati zahtjev?

Sami centar Lopatinca je takozvana „siva zona“ u kojoj već postoji mogućnost brzine 30 mbps. Da bi se omogućila optička infrastruktura u tom području potrebno je kroz privatne investicije napraviti novi projekat izgradnje optičke mreže. Samo to područje neće biti riješeno dok ne uđe u plan izgradnje nekog od operatora ili općine/grada.

  1. Kakva je situacija kod pojedinih „sivih adresa“ u blizini bijele adrese u Lopatincu?

Kabelske trase za bijele adrese su projektirane i izvode se sa minimalno 20% rezerve optičkih niti u odnosu na broj bijelih adresa. Rubno područje koje je u blizini bijelih adresa moći će dobiti priključke kroz korisnički zahtjev no nakon završetka EU projekta. Korisničke zahtjeve za ta rubna područja očekuje se da će se moći predati od početka sljedeće godine, a o čemu će javnost biti obaviještena. Rubna područja su ona gdje ima samo nekoliko nepokrivenih adresa, a kraj njih ili u njihovoj blizini je prošao glavni kabel koji napaja bijele adrese.

  1. Do kad se planira završetak projekta?

Projekt će se završiti do kraja 2023. godine

  1. Kad se pošalje prijava na mail prikljucak-murskosredisce@t.ht.hr ljudi dobe odgovor da nisu obuhvaćeni projektom, a ne dobiju odgovor kad će se moći prijaviti, da li je moguće slati drugačiji odgovor?

Da, svakako. U odgovoru će se promijeniti i pojedinačno će se odgovarati ukoliko su adrese u rubnim područjima te će moći podnositi zahtjev za priključak nakon završetka EU projekta ili su u sivim zonama za koje treba potpuno novi projekt izgradnje mreže, te nemaju kratkoročne mogućnosti za podnošenje zahtjeva.

  1. Da li ste trebaju prijaviti korisnici koji su u projektu?

Da, svi koji žele priključak trebaju se javiti, a kada dobe priključak trebaju predati korisnički zahtjev kada žele uključenje usluge preko optičkog priključka. Radi dodatnog prikupljanja interesa za priključak, poslani su anketari Hrvatskog telekoma na teren.

  1. Centri mjesta su najnaseljeniji, ima najviše poduzeća, a nisu obuhvaćeni projektom?

Svjesni smo, to je svugdje problem na EU projektima. Nisu u kratkoročnom planu jer se treba pokrenuti projektiranje, a sive zone su objašnjene u sklopu odgovora na 1. pitanje.

  1. Predlažemo odgovor ljudima da su upiti građana zabilježeni.

Svakako, upiti građana i jesu zabilježeni, onih koji jesu na bijelim adresama, kao i onih koji nisu. Budući odgovori će se prilagoditi kao što smo već dali u odgovoru na 3. pitanje.

  1. Kad se projektiralo bilo je riječi o 100%-tnom pokrivenosti područja, zašto to nije na kraju tako ispalo? Nema nekih kuća na popisu. Radi se o tri kuće koje su korisnici HT-a i da li će općina morati to platiti?

Projektiralo se u skladu sa popisom bijelih adresa koje daje HAKOM u suradnji sa lokalnim samoupravama. Svaki od korisnika koji nije na bijeloj adresi može se svrstati pod odgovor broj 1 ili 2. Ako nisu sigurni mogu poslati mail na adresu prikljucak-murskosredisce@t.ht.hr. Kad korisnik podnese zahtjev mi ćemo o svom trošku omogućiti priključak na rubnim područjima gdje smo to i u mogućnosti.

Priključci su besplatni za sve jer se prilikom realizacije zatražene usluge automatski radi i priključak.

Primarno se ide graditi gdje je loša usluga, a ne kod postojećih korisnika. Cilj projekta nisu korisnici pojedinog operatora već izgradnja infrastrukture kroz PRŠI projekt.

  1. Što je konkretno za te 4 kuće u SV. Martinu koje nisu obuhvaćene?

Na zahtjev će se odgovoriti, 4 rubne kuće će se moći riješiti sljedeće godine. 4 rubne kuće nisu problem. Ali gdje ih je više morati će se raditi projekt, a npr. to je Lopatinec, Sv. Martin, Mursko Središće, Selnica i to uglavnom središta mjesta gdje je postojeći HT čvor za bakrenu telekomunikacijsku infrastrukturu. U svakoj općini/gradu ima 3-4 takvih područja.

  1. Mi imamo cca 11.000 bijelih adresa, da li se mogu svi spojiti?

Da, mogu se spojiti svih 11.000 korisnika + 20%.

  1. Kako se može ovom mrežom koristiti i drugi teleoperater, da li Vam se već tko javio za Međimursku županiju?

Drugi operator se može u potpunosti koristiti ovom mrežom. Mreža je otvorenog tipa sagrađena u skladu sa HAKOM pravilnikom koji diktira da se svakom korisniku omogući pristup na mrežu. Ne, za sada se od drugih operatora nitko nije javio za spajanje na mrežu. Kada pojedini korisnik želi uzeti uslugu od svojeg operatora (koji nije Hrvatski telekom), a preko optičke mreže treba tražiti od svog operatora da mu se omogući usluga. Sam operator dalje traži najam niti ili kanala od Hrvatskog telekoma d.d.

  1. Tada bi oni koristili Vašu mrežu?

Da, drugi operator koristi našu izgrađenu mrežu do priključne kutije na objektu dok drugi operator postavlja svoju opremu u prostor korisnika, npr. ruter.

  1. Ako neki drugi operater izvodi radove da li se on treba javiti općini/gradu?

Nije naša nadležnost, no svakako se svatko tko izvodi radove na javnoj ili privatnoj površini mora javiti vlasniku, tražiti njegove uvjete i suglasnost.

  1. Ja sam korisnik Optime i želim optiku, kako postupiti?

Morate kontaktirati svog operatora na način: U mom naselju izgrađena je optička mreža. Molim Vas da mi omogućite da ostanem Vaš korisnik, a spojim se na optiku.

  1. Da li se može dati kontakt ako se netko želi prebaciti na HT?

Da, molim Vas javite se na prodajni centar, preko HT Internet stranica ili na telefon korisničke službe: 0800-9000.

  1. Ljudi doživljavaju da je mreža HT-ova i da kod drugih ne mogu koristiti uslugu, HT tako prezentira, a i drugi operatori se ne trude obavijestiti korisnike.

Hrvatski telekom gradi mrežu otvorenog tipa u skladu sa HAKOM-ovim pravilima koju može koristiti svaki operator. Svaki korisnik, svakog operatora može zatražiti uslugu preko optičke mreže kako smo i objasnili na primjeru iz pitanja 14. Dužnost je operatora da zatraži od HT-a korištenje izgrađene mreže ukoliko želi svojim korisnicima omogućiti veće brzine.

  1. Da se osvrnemo na brege, koji je status izgradnje stupova za baznu stanicu u okolici Štrigove?

Ishođeni su uvjeti građenja, nakon čega su se ljudi pobunili te su privremeno zaustavljene daljnje aktivnosti. Konkretne informacije o nastavku ćemo dati kada se situacija razriješi. Adrese koje jesu u planu za rješavanje putem optičke mreže izvode se po planu.

  1. Zašto se sve pokrilo stupovima osim Štrigove, da li ima viših interesa? Zbog čega samo tu stupovi?

Postojeći stupovi ne bi osigurali potrebne brzine.  Vrlo vjerojatno zbog topologije brdovitog kraja.  PRŠI projekti koriste tehnologije tipa optičke mreže kao i bežične tehnologije velikih brzina. Telekomunikacijski stručnjaci za planiranje fiksne pristupne mreže su sagledali sva područja i napravili optimalnu kombinaciju tehnologija za najbolje rješenje.

  1. Kaj je s time kaj bi se stanica prebacila na vidikovac?

Nema informacija o tome. Nije dio ovog projekta.

  1. Dokle ste došli s prijavama?

Mogu sa zadovoljstvom reći da smo prošli maksimum broja priključaka koji će se realizirati preko EU ugovora,  2.400 „bijelih adresa“. Za sada je izvedeno 360adresa , a ukopčanih 180 usluga, najviše na području Peklenice, Križovca i šireg područja Lopatinca. I za ostale adrese se i dalje mogu podnositi zahtjevi, iste će realizirati HT neovisno o EU ugovoru.

  1. Da li se nakon završetka projekta mogu prijaviti svi na bijelim adresama?

Naravno, to nam je interes. Već smo terenskim grupama predali zahtjeve iznad potrebnog broja prijava i to se paralelno radi.

  1. Ako smo kod drugog operatera, npr. Optime? Tko će napraviti priključak?

HT radi sve radove priključka na objekt, drugi teleoperater donosi samo svoj ruter na uključenje.

  1. Da li se Vama u ovih 2400 priključaka broje i priključci drugih operatera?

Da, broje se svi koji zatraže priključak, neovisno o tome imaju li aktivnu uslugu kod bilo kojeg operatera.

  1. Ima slijepa ulica u Brezju. Sve su adrese u bijelim poljima, moja nije, dovedena je optika do zadnje kuće i ostavljeni su kolutovi kabla na nekim mjestima. Imamo li mogućnost priključenja.

Odgovoreno na 2. pitanju. Radi se o rubnoj adresi za koju imamo kapacitete u kabelu te će se moći podnijeti zahtjev sljedeće godine.

  1. Na području Općine Nedelišće su krenuli priključci?

Nisu još, započinjemo radove na glavnoj trasi za koju je ishođena građevinska dozvola. Za Pretetinec je napavljeni dio koji se izvodio sukladno pravilniku o jednostavnim građevinama, a za ostatak je ishođena građevinska dozvola i tu će radovi započeti krajem svibnja.

  1. Kako stojimo sa Gornjim Mihaljevcem?

Dio za koji je ishođena građevinska dozvola izvodi se u 6. i 7. mjesecu. U sklopu projekta ishođeno je ukupno 13 građevinskih dozvola.

  1. A Sveti Martin?

Prvi kabinet i mreža u SvMnM je završeni, uskoro kreću priključci. Toplice SV. Martin do kraja mjeseca odrađeno, a dio koji ide na građevinsku dozvolu, dio Sv. Martin, Gradiščak u 7. mjesecu je planirano.

  1. Koju brzinu puštate korisnicima?

Za sad najčešće 200/100 ima mogućnosti i 500/200. To je osnovni profil na optici. Neovisno o tome što se do sada puštalo, to nisu ograničenja brzine, tj. Mogu se pustiti i veće brzine ukoliko korisnik zatraži.

Marijan Matvijev, kao predstavnik Hrvatskog telekoma zahvaljuje se na dobroj suradnji svim partnerima na projektu.

Širokopojasni Internet PRŠI – obavijest
Općina Selnica na web stranici koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima koje koristimo (ili ih isključiti) možete naći u postavkama.Uvjeti korištenja.
Više
Skip to content